Postoji povezanost između vitamina J ili kolina i umora. 

Za razliku od ostalih, mnogo poznatijih vitamina, kao što su A, B, C ili D, o kolinu rijetko ko razmišlja iako je riječ o vrlo važnom nutrijentu.

Lakše ga je unijeti u organizam u dovoljnoj količini ako ste svejed jer se nalazi prvenstveno u junetini, piletini, jetri jajima, ribi i mlijeku.

No, ima ga i u mahunarkama, naročito u grahu i grašku, zatim u špinatu, suhom voću i pšeničnim klicama.

Ne postoji preporučena dnevna doza za kolin, no stručnjaci smatraju da je odgovarajuća količina 425 miligrama dnevno za žene te 550 miligrama dnevno za muškarce. Gornja sigurna granica za odrasle osobe je 3.500 miligrama dnevno.

Kolin ima ključnu ulogu u funkciji jetre, razvoju mozga, mišićnoj snazi, metabolizmu i općenito u procesima nervnog sistema.

Svakodnevan odgovarajući unos pruža osjećaj ispunjenosti energijom te poboljšava kognitivne sposobnosti.

Ko ne unosi dovoljno tog vitamina ima nisku razinu energije i probleme s koncentracijom, a može patiti i od steatoze jetre, odnosno masne jetre, jer kolin pomaže u uklanjanju kolesterola iz te najveće žlijezde u ljudskom tijelu. S nedovoljnim unosom kolina povećava se i rizik za anksioznost i depresiju.

Naročito ga je važno uzimati u trudnoći jer njegov manjak povećava vjerojatnost za razvoj ADHD-a kod djeteta. 

Simptomi uključuju buđenje s osjećajem iscrpljenosti unatoč dugom i čvrstom snu, glavobolje, promjene raspoloženja i nedostatak motivacije. 

Česti uzroci su manjak željeza, vitamina B12 i folata, dijabetes i hipotireoza, ali i depresija.